IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE: “Ak na Svijiečnicu sunce luče, na Sudovenicu snijieg fruče”

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE: “Ak na Svijiečnicu sunce luče, na Sudovenicu snijieg fruče”

Autor: ZG

Oj kršćani preljubljeni, čujte sada treči krat. Koj se čuje v Betlehemu, Isus rođen je za nas. Marija Mati nas poslala do Marije Svijiečnice.Ona dala nam na znanje, da bu išla na napelavanje. Ona nesla Sinka svuoga, v tuđu cierkvu pred jentar. Niske mu se mi klanjame, o preblagom Isusu. Dobri gazda, dara dajte, nike nam ne zamerite. Vam ostaje Preljubljeni, a z nami ide Marija. Tak su negdar popijievali čestitari na Sviječnicu gda bi došli k hiže, a mi bi im onda dali peneze i jajca. Ve, mrti, nešči i ne zna koj je napelavanje. Tuo su stari običaji štere su mlade babe vršile. Na napelavanje se tak išle prvu sobotu nakon venčanja i četrdeset danof kak bi baba rodila. Tak je i Svijiečnica 40.dan nakon koj se Kristuš narodil. Baba, štera je rodila ili je prije par danof prešla v zamuž, nijie smiela iti vu cierkvu na glavna vrata, nek je čakala velečasnoga kre šekeštrije. Unda je je on vu šekeštrije dal blagoslof. Prijela bi velečasnoga za ruku šteri bi ju unda dopeljal do jentara. Tek bi pokle išla na meste na šteremu je sediela vu cierkve gda je još bila puca ili prije nek je rodila, prisjećala se hraščinska baka Ivka starih običaja za blagdan Svijećnice. Za taj blagdan se vežu i neke pučke izreke o vremenu.

„ Ak an Svijiečnicu sunce luče, na Sudovenicu snijieg fruče. Sudovenica je starinske ime za Blagoevest štera pada na dvajstpetoga ožujka. A na Svijičnicu bi z blagoslovljeni svijieču smudili i dece lasi i tuo na trej miesta : obr jenoga i drugoga vuha, iznad čela i na temenu jer se veruvale da bu im zate Majka Buožja presvietlila pomet i da buju duobri, da buju lafke pamtili vu škuole, doma bili starcom poslušni i lijiepe napreduvali, a i da nebuju betežni. Unda bi se ta svijieča gasila na prsnica i tuo na posebne zdubljene luknje vu drievu na štere se začvrstuvala snovača. Male šte ve več zna koj je snovača, i koj je kolovrat na šteremu se kudelja prela. Pazile se i kam ide dim od zgašene svijieče. Če je letel k obluku i mam vun, tuo je bil znak da bu nešči od te hiže te lete vmrl. Če je pak prešel vu kut ili k stropu, si budu na bruoju „, govorila bi starica.

Povezane vijesti

Sjever i jug Hrvatske spojeni na Neretvi: Varaždinska županija predstavila svoju tradiciju uoči Maratona lađa

Sjever i jug Hrvatske spojeni na Neretvi: Varaždinska županija predstavila svoju tradiciju uoči Maratona lađa

Uoči 29. Maratona lađa, Metković je na jednu večer postao mjesto susreta hrvatskog sjevera i juga. Na 5. Festivalu tradicija, održanom u Gradskom parku, ove se godine u središtu pozornosti…
KUD Marof na međunarodnom festivalu u Madžarskoj promovirao hrvatsku tradiciju

KUD Marof na međunarodnom festivalu u Madžarskoj promovirao hrvatsku tradiciju

Kulturno-umjetničko društvo Marof s ponosom je predstavljalo Republiku Hrvatsku na međunarodnom folklornom festivalu Balaton Folklore Festival, održanom od 24. do 27. srpnja 2026. godine u mađarskom Balatonföldváru. Na festivalskoj pozornici…
Margetje u Margečanu – tradicija, zajedništvo i očuvanje običaja

Margetje u Margečanu – tradicija, zajedništvo i očuvanje običaja

Margečan je i ove godine bio domaćin tradicionalne manifestacije „Margetje u Margečanu”, koja je okupila brojne mještane, posjetitelje i uzvanike te još jednom potvrdila važnost očuvanja kulturne baštine, narodnih običaja…