Prometna statistika: Više automobila, ali i korisnika javnog prijevoza

Europski tjedan mobilnosti, koji se svake godine obilježava od 16. do 22. rujna, prilika je za promicanje održivih oblika prijevoza i podizanje svijesti o važnosti sigurne, dostupne i održive mobilnosti. U povodu tog događanja pripremili smo statističke podatke koji pokazuju kako se mijenja prometni sustav u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji te kakvu ulogu u svakodnevnom kretanju imaju osobni automobili, javni gradski prijevoz i bicikli.

Prema podacima Eurostata, u 2024. osobni automobili bili su najzastupljeniji oblik prijevoza putnika u Europskoj uniji te su ostvarili 82,5% ukupnih putničkih kilometara. Slijede željeznički prijevoz, s 8,9%, te autobusi, međugradski autobusi i trolejbusi, sa 8,6%. Struktura kopnenog prijevoza u Hrvatskoj vrlo je slična onoj u Europskoj uniji. Osobnim automobilima ostvareno je 83,0% putničkih kilometara, autobusima 13,0%, a željezničkim prijevozom 4,0%.

Rast broja osobnih automobila

Broj osobnih automobila u Hrvatskoj porastao je i u 2025., a krajem iste godine bilo je registrirano 2 058 313 osobnih automobila, što je za 3,6% više nego godinu prije, kada ih je bilo 1 987 156, ali i za 37,2% više nego u 2015., kada ih je bilo 1 499 802. Ako se te brojke stave u kontekst broja stanovnika, možemo primijetiti da je porastao i broj osobnih automobila po stanovniku. U 2015. broj registriranih osobnih automobila na 1 000 stanovnika iznosio je 363, dok je u 2025. porastao na 531, prenosi Državni zavod za statistiku.

Osim porasta broja osobnih automobila, zamjetan je i porast korištenja javnoga gradskog prijevoza. U 2025. u Hrvatskoj je autobusima i tramvajima ukupno prevezeno 281,5 milijuna putnika, što je za približno 12,0% više nego u 2024., kada je ukupno prevezeno 252,0 milijuna putnika. Točnije, broj putnika u autobusnome gradskom prijevozu povećan je za 8,8%, a u tramvajskom prijevozu za 14,8%.

Javna infrastruktura prijevoza uključuje i željeznički promet. U Hrvatskoj je u 2024. željeznicom ukupno prevezeno 24,6 milijuna putnika, dok je u 2025. taj broj porastao na 26,4 milijuna putnika.

Mobilnost u svakodnevnom životu

Na izbor načina prijevoza (ili odabira prijevoznog sredstva) utječe i udaljenost između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja, pri čemu veće udaljenosti mogu potaknuti korištenje osobnog automobila umjesto javnog prijevoza, bicikla ili hodanja. Podaci za 2025. pokazuju da je 81,3% osoba u dobi od 16 do 64 godine koje žive u Hrvatskoj moglo u roku od jednog sata stići do mjesta rada ili školovanja pješice, koristeći se javnim prijevozom ili biciklom.

Dostupnost infrastrukture kojom se prednost daje javnom prijevozu, biciklistima i pješacima važna je za razvoj održivih oblika prijevoza.

O važnosti prijevoza u svakodnevnom životu govore i podaci o potrošnji kućanstava. Prema podacima Eurostata, kućanstva u Europskoj uniji u 2024. izdvojila su u prosjeku 12,7% ukupnih izdataka za potrošnju za transport. U Hrvatskoj je taj udio iznosio 8,2%, čime je Hrvatska bila među državama članicama s najnižim udjelom. Veći udio izdataka za transport bio je, primjerice, u Sloveniji, Litvi i Njemačkoj.

U strukturi ukupne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj 1,6% odnosilo se na kupnju osobnih automobila, 4,9% na održavanje osobnih prijevoznih sredstava, a 1,7% na usluge prijevoza putnika.

Bicikl je jedan od oblika mobilnosti koji se povezuje s održivim prijevozom. Mnogima je bicikl jedan od dostupnijih načina prijevoza. U Hrvatsku je u 2015. bilo uvezeno 109 880 bicikala u vrijednosti od 16,6 milijuna eura. Deset godina kasnije, u 2025., ta je brojka porasla na 132 314 bicikala, čija je vrijednost bila 38,5 milijuna eura. Brojke pokazuju da su sve popularniji bicikli na električni pogon. Prije deset godina Hrvatska je uvezla 573 električna bicikla, dok ih je u 2025. uvezla 9 837, a njihova je vrijednost iznosila 11, 1 milijun eura.

Održivost prometa

Europski tjedan mobilnosti podsjetnik je na to da način na koji se krećemo nije samo pitanje prometne povezanosti, nego i važan dio kvalitete svakodnevnog života. Statistički podaci pritom omogućuju sagledavanje mobilnosti iz različitih perspektiva i stvaraju podlogu za razumijevanje potreba stanovništva. Učinkoviti i održivi načini prijevoza mogu pridonijeti stvaranju ugodnijih prostora za život i smanjenju opterećenja okoliša. Razvoj javnog prijevoza, poticanje pješačenja i biciklizma budućnost su održivog prometa, ali i održive i dostupne mobilnosti.

Foto: Kodeks portal