Po broju ovisnika o drogama Varaždinska županija je ispod hrvatskog prosjeka

Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opiodima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.

U 2023. godini na liječenje je došlo 5.875 osoba, od toga 4.662 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (79,4 %), a  1.213 osoba zbog neopijata (20,6 %). Od 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za liječenjem zbog uporabe droga, a u 2023. godini brojevi su se zadržali na razinama iz 2020. godine.

Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2023. godini, od ukupno 567 prvih put liječenih, 122 su bili liječeni zbog opioidne ovisnosti (21,5 %), a njih 445 (78,5 %) zbog uporabe neopijata, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.875 liječenih osoba bilo je 4.838 muškarca (82,3 %) i 1.037 žena (17,7 %).

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,9 godina, a za muškarce je 42,1 godina.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 239,4 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1) te Dubrovačko-neretvanska (285,5). Varaždinska županija je na začelju sa 174 ovisnika, što je daleko ispod hrvatskog prosjeka.