Hrvati sve manje troše, imamo najveći pad u EU-u, ali jedna stvar još više zabrinjava

Hrvatska je u lipnju ostvarila najsnažniji pad prometa u maloprodaji u nešto više od dvije godine, od – 2,7 posto u odnosu na svibanj, čime je nadmašila sve članice EU-a i eurozone, objavio je Eurostat, a riječ je o najvećem padu potrošnje u Hrvatskoj od travnja 2022.

Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju da takav pad industrijske proizvodnje Hrvatska nije zabilježila još od pandemijskog lockdowna, i to je već sedmi mjesec zaredom kako se bilježi pad industrije, uz napomenu da je pad u lipnju bio oštriji nego mjesec prije kada je iznosio 3,3 posto.

U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list.

Rast plaća se ne preljeva na potrošnju

Iako potrošnja raste već 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, primjetno je njezino usporavanje jer je u svibnju rasla stopom od visokih 8,4 posto, a u lipnju 5,5 posto, pri čemu je usporavanje rasta prometa u maloprodaji vidljivo i na kvartalnoj razini, i to s 8,6 posto u prvom tromjesječju na 7,5 posto u drugom.

Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine, smatraju u udruzi poslodavaca i dodaju da će se pad industrijske proizvodnje odraziti na robni izvoz, ali i na ukupni BDP.

Najveći pad u prometu hrane

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao, dok je prodaja na benzinskim postajama neznatno porasla, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u.

Najsnažniji rast prometa u trgovinama zabilježila je Rumunjska, za 1,8 posto. Slijede Bugarska i Danska gdje je uvećan za 1,4 odnosno za jedan posto, objavio je Eurostat koji nije raspolagao podacima za Češku i Grčku. U odnosu na lipanj prošle godine najveći pad prometa ostvarila je Belgija, za 7,3 posto. Slijede Estonija i Austrija gdje je potrošnja smanjena za 4,1 odnosno za 3,9 posto.

Ilustracija/KP