Običaji na Veliku subotu

Danas je Velika subota, kršćanski blagdan koji se slavi dan prije Uskrsa. Posljednji je to dan svetog Trodnevlja i dan kada vjernici razmišljaju o muci i smrti Kristovoj.

Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje. Velika subota dan je tišine i molitve, dan Isusovog počinka u grobu.

Na današnji dan nema euharistijskog slavlja i ne dijeli se pričest. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi. Dan je to koji najavljuje dolazak najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa.

Za Veliku Subotu karakteristično je Vazmeno bdjenje koje se slavi noću. Kako je Velika subota dan pripreme za blagdan Uskrsa, mnogi kršćani produže post i na današnji dan. Kod kuće čiste, ukrašavaju pisanice, a u nekim dijelovima Hrvatske ukućani su se nekad umivali svježom vodom punom grančica i ljubičica kao simbol ljepote i čistoće.

Na Veliku subotu bojila su se jaja, što je posebno radovalo djecu. Kao simbol uskrsnuća i novog života, jaja su se nosila u crkvu na blagoslov na sam Uskrs. Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari, crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom. Ta tradicija traje i danas, a sada se na blagoslov nose i šunka, hren, mladi luk, kruh… U Zagorju se nekad vjerovalo, neki to prakticiraju i danas, da onaj mladić koji djevojci pokloni uskrsno jaje – pisanicu, ima namjeru oženiti je.

Posebno slavlje slijedi u Svetoj noći koja se sastoji od četiri dijela: prvi dio – Služba svjetla (blagoslov ognja s kojeg se pali svijeća koja znači uskrsnulog Isusa); drugi dio – Služba riječi (čitanje Biblije Starog i Novog zavjeta); treći dio – Krsna služba (krštenje katekumena i obnova krsnih obećanja, jer prvi Kršćani su se krstili samo u toj noći); četvrti dio – Euharistijska služba koja ima značenje s Kristom prijeći iz smrti u život, to je ujedno i najsvečaniji obred crkvene godine.

Ilustracija/Pisanice