ZAŠTITA ZELENILA NA GRADSKOM GROBLJU Tuje s varaždinskog Gradskog groblja suočavaju se s posljedicama zuba vremena i klimatskih promjena

ZAŠTITA ZELENILA NA GRADSKOM GROBLJU Tuje s varaždinskog Gradskog groblja suočavaju se s posljedicama zuba vremena i klimatskih promjena

Tujama na varaždinskom Gradskom groblju već više od desetljeća, a izraženije od 2018. godine, slabi zdravstveno stanje i one mjestimično odumiru. To je posljedica kompleksne kombinacije različitih čimbenika, a stanje tuja dodatno je pogoršano promjenama klimatskih uvjeta. Zbog toga su Parkovi 2022. godine započeli složeni projekt zaštite zelenila na groblju.

Prve tuje s Gradskog groblja datiraju iz početka 20. stoljeća kada ih je Herman Haller uveo kao dio projekta preobrazbe groblja u park, što se uskoro pokazalo vizionarskim potezom. Zbog tog je čina varaždinsko groblje osvanulo na stranicama bečkog tiska te je započela njegova transformacija u jedno od najljepših groblja u Europi. Gradsko groblje u Varaždinu 1966. godine postaje zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, a od 2003. godine ima status zaštićenoga kulturnog dobra na ponos grada i svojih stanovnika.

No, Haller i njegovi suvremenici nisu mogli predvidjeti kakvim će uvjetima tuje biti izložene u narednih sto godina. Za sadnju su izabrali američku (zapadnu) tuju (Thuja occidentalis) koja dolazi iz vlažnih i hladnijih područja sjeverozapadne Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa sjevero-atlantskom vlažnom klimom. Početkom prošlog stoljeća u našim su krajevima zimi prevladavali slični vremenski uvjeti, što je tujama osiguravalo uvjete za rast i razvoj, otpornost te prevladavanje sušnih ljetnih perioda.

S obzirom da već danas toj vrsti tuje ne odgovaraju klimatski uvjeti, posebno zabrinjavaju očekivanja budućih povećanja temperatura i ostalih klimatskih pokazatelja koja uvelike odstupaju od doba kada je Herman Haller sadio tuje na varaždinskom groblju. Zbog toga stručnjaci predlažu razmatranje korištenja zamjenskih vrsta čempresovki, odnosno kultivara koji su prilagođeniji novonastalim klimatskim uvjetima. Danas svjedočimo ekstremnim klimatskim promjenama koje su za Hallerove tuje izuzetno stresne i opasne po život. Ljeta su vruća i sušna, uz povremene obilne oborine praćene jakim olujama, dok su zimi temperature previsoke, uz gotovo potpuni izostanak snijega. U takvim uvjetima biljke fiziološki slabe i postaju podložne napadu biljnih bolesti i štetnika.

  • Stručnjaci iz Šumarskog instituta već su 2004. godine primijetili osjetljivost tuja na promjene stanišnih uvjeta, nedostatak vode i visoke ljetne temperature.
  • U studiji Šumarskog instituta iz 2018. godine upozorava se na zabrinjavajuće zdravstveno stanje tuja, te se ističe potreba sadnje manje osjetljivih vrsta koje će se prilagoditi novonastalim klimatskim uvjetima.
  • Studija iz 2022. godine tvrtke Urbani šumari potvrđuje zabrinjavajuće zdravstveno stanje pojedinih tuja na groblju, značajan broj mrtvih jedinki, odumiranje iglica i trulež panjeva, što zahvaća kako starije tako i mlađe grmove, uključujući i mlade sadnice.

Jedna od autorica studije iz 2018. godine, dr.sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta, ističe kako se uz promjene klimatskih uvjeta, tuje bore i s još jednim bitnim otežavajućim faktorom: „Tuje na varaždinskom groblju rastu u izuzetno nepovoljnim uvjetima. Tlo je zbijeno i nesposobno u kratkom vremenu primiti dovoljne količine vode. Kratke i obilne oborine nakon dugotrajne suše ne mogu nadomjestiti dugotrajni nedostatak vode jer je tlo na varaždinskom groblju toliko degradirano da niti u idealnim uvjetima nema svoje normalne karakteristike koje daju dovoljne količine dostupne vode.“

Unatoč svim nastojanjima Parkova proteklih godina da se zaustavi propadanje tuja, analize provedene 2022. godine nisu pokazale poboljšanje izgleda i zdravlja zelenila. Uspostavljen je digitalni sustav praćenja zdravstvenog stanja stabala, što podrazumijeva još sistematičniji pristup kontroli i mjerama sanacije, te je tijekom 2023. godine provedena detaljna analiza Thuja occidentalis i njihovih stanišnih uvjeta.“ pojašnjava direktorica Parkova, Jelena Sekelj i dodaje „Rezultate analiza provedenih 2022. i 2023. godine predstavili smo na okruglom stolu, koji smo organizirali sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, i koji je okupio stručnjake iz Hrvatskog šumarskog instituta, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, Ministarstva poljoprivrede – Područne službe za stručnu podršku, Sekcije za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva, Konzervatorskog odjela u Varaždinu Ministarstva kulture i medija, Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja u Varaždinu. Stručnjaci su zajedničkim snagama nastojali identificirati korijene ovih problema i ponuditi potencijalna rješenja te preporuke za njihovo prevladavanje.“

Zaključeno je kako sušenje tuja na varaždinskom groblju nije rezultat prisutnosti samo jednog štetnika ili bolesti, već je rezultat kompleksne kombinacije različitih faktora. Bolesti i štetnici su tek sekundarni problemi, uzrokovani oslabljenim vitalitetom biljaka zbog nedostatka oborina, loših uvjeta staništa te povećane frekvencije korištenja groblja i mehanizacije. Posebno je naglašeno da izuzetno zbijeno tlo loše kvalitete, bez adekvatne količine humusa, značajno doprinosi lošem stanju vegetacije na groblju. Korijenje biljaka raste u teškim uvjetima oko grobova, grobnica i staza, a apsorpcijski korijen koji apsorbira vodu i hranjiva smješten je na 2 do 15 cm centimetara ispod razine tla, što dodatno otežava situaciju. Širina rasprostiranja korijena je prosječno 40-50 cm, što je vrlo usko i pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva. Sušenju tuja doprinosi i radijacija topline od nadgrobnih uređaja te općenita upotreba groblja, gdje biljke ne rastu u optimalnim uvjetima kao u prirodi ili parku.

Autor posljednje provedene analize staništa tuja, Goran Huljenić, magistar inženjer urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša i direktor tvrtke Urbani šumari d.o.o., ističe kako je problemu sušenja tuja na varaždinskom Gradskom groblju potrebno pristupiti multidisciplinarno i holistički: “Problem je slojevit i nije ga moguće svesti na jedan uzrok. U skladu s time i rješavanje problema treba biti slojevito, detaljno planirano i izvedeno u fazama. Na dijelovima groblja bit će testirane različite metode sanacije i postavljene pokusne plohe, kako bi se determiniralo rješenje koje će dati dugoročne i održive rezultate revitalizacije.“

Posljednja ispitivanja i preporučene mjere sanacije

Uz stanje potvrđeno ranijim analizama, utvrđena je prezasićenost tla česticama pijeska, šljunka i sitnog kamena. U takvom tlu je još izražajniji nedostatak hranjiva i humusa, te je tlo izuzetno nepovoljno za zadržavanje vlage.

Utvrđena je stopa visoke zbijenosti tla za čitavo područje groblja. Utvrđeno je i da je dubina rasprostiranja korijenja vrlo plitka, čime je korijen podložan smrzavanju i sušenju. Širina rasprostiranja korijenja vrlo je uska, što pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva.

Osim ranije utvrđenih štetnika, najnovije analize pokazale su da je raslinje dodatno napadnuto crvenim paukom (koprivine grinje) i štitastim ušima. Utvrđena je i zaraza gljivom Pestalotipsis funerea što dovodi do oštećenja listova i truleži korijena, no ovo potonje još nije prisutno u zabrinjavajućoj mjeri. Tretmani kemijskim sredstvima ne mogu donijeti željene rezultate, a i uporaba pesticida na javnim površina znatno je ograničena kroz nedavne promjene u zakonodavstvu. Iako je potvrđena pojava većeg broja štetnika i patogena, stručnjaci pretpostavljaju da sušenje tuja nije posljedica jednog štetnika ili bolesti te da abiotski i biotski čimbenici utječu na sušenje tuja u interakciji.

Neke od preporuka za sanaciju i unapređenje postojećeg stanja odnose se na poboljšanje stanišnih uvjeta postupcima koji uključuju aeraciju i rahljenje tla, izmjenu tla, obogaćivanje tla korisnim mikroorganizmima, simbiotskim i mikoriznim gljivama i korisnim bakterijama, unošenje potrebnih hranjiva u tlo, unošenje komposta, malčiranje i optimizaciju navodnjavanja kako bi se poboljšalo fiziološko stanje tla i biljaka, čineći ih otpornijima na štetnike.

Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije ističe kako je zbog slabog prirasta zelenila potreba za orezivanjem smanjena a ponekad je orezivanje potrebno propustiti: „Orezivanje u obujmu prijašnjih godina treba smanjiti jer dodatno narušava vitalitet biljaka. Groblje je spomenik parkovne arhitekture, prostor velike kulturno-povijesne, hortikulturne, estetske i turističke vrijednosti u kojem je sve eventualne zahvate potrebno sveobuhvatno sagledati kako bi se očuvale vrijednosti zaštićenog područja.“

Kao mjere za spas zelenih zidova na Gradskom groblju, stručnjaci predlažu postupnu ili pokusnu zamjenu američkih tuja (Thuja occidentalis) manje osjetljivim vrstama slične hortikulturne vrijednosti i habitusa. Time se estetika i povijesno – kulturna vrijednost zelenila ne bi narušila, a prilagodljivije biljke postepeno bi preuzele mjesto nekadašnjih tuja.

Na temelju rezultata analiza i preporuka mjera sanacije, Parkovi će u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije i nadležnim konzervatorskim odjelom odrediti moguće opsege zahvata na zaštićenom dijelu groblja, kao i zahvate na preostalom dijelu groblja, uključujući i pokusne plohe sa zamjenskim vrstama.

Problem sušenja tuja na varaždinskom Gradskom groblju prisutan je desetljećima, a njegovo rješavanje višegodišnji je projekt. Klimatske promjene, nedostatak oborina, loši uvjeti staništa i povećana frekvencija korištenja groblja predstavljaju kompleksan skup faktora koji zajedno uzrokuju opadanje vitalnosti tuja. Vrsta tuje sađena na groblju početkom 20. st. nije prilagođena uvjetima u kojima sada raste. Unatoč naporima stručnjaka i red

Povezane vijesti

Na Židovskom groblju u Varaždinu obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Na Židovskom groblju u Varaždinu obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Na varaždinskom Židovskom groblju danas je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Minutom šutnje, paljenjem svijeća i tradicionalnim polaganjem kamena uz spomen obilježje te polaganjem zajedničkog vijenca u pratnji…
SVI SVETI Veličanstven noćni prizor s varaždinskog groblja

SVI SVETI Veličanstven noćni prizor s varaždinskog groblja

Blagdan je Svih svetih i iako je pao mrak, Gradsko groblje u Varaždinu prepuno je posjetitelja koji obilaze zadnja počivališta svojih najdražih. Veličanstven prizor zapaljenih tisuća lampaša kraj Središnjeg križa…
Uoči blagdana Svih svetih izaslanstva Varaždinske županije i Grada Varaždina te članovi udruga branitelja položili vijence na varaždinskom groblju

Uoči blagdana Svih svetih izaslanstva Varaždinske županije i Grada Varaždina te članovi udruga branitelja položili vijence na varaždinskom groblju

Uoči blagdana Svih svetih, na varaždinskom gradskom groblju, u pratnji pripadnika Husarske garde te Građanske garde Varaždin, položeni su zajednički vijenci Varaždinske županije i Grada Varaždina kod Središnjeg križa u…