Stota obljetnica rođenja Vjekoslava Bajsića

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Varaždinska biskupija i Kršćanska sadašnjost organiziraju obilježavanje 100. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti teologa, filozofa i svećenika Vjekoslava Bajsića u srijedu 16. listopada 2024. godine.

Obilježavanje započinje u Lepoglavi svetom misom zadušnicom koju će u 16 sati u župnoj crkvi Uznesenja Marijina predslaviti varaždinski biskup Bože Radoš.
Obilježavanje se nastavlja u Varaždinu u 18 sati kada započinje okrugli stol u dvorani Centra za mlade Varaždinske biskupije. Sudionici okrugloga stola su prof. dr. sc. Stjepan Kušar, prof. dr. sc. Mario Essert i mons. Josip Mrzljak.

Vjekoslav Bajsić rođen je u Čakovcu 1924. godine, gdje je i završio osnovnu školu. Školovanje nastavlja u Zagreb u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji na Šalati, gdje je maturirao 1942. godine. Već je kao gimnazijalac zapažen zbog svojih duhovitih i misaonih napisa. Studirao je potom na Gregoriani u Rimu, postigavši licencijat iz filozofije i teologije, kao i doktorat iz filozofije. Obranio je pritom tezu pod naslovom Pojam “kršćanske” filozofije kod Edith Stein. Za svećenika je zaređen 1948. u Rimu. Od godine 1961. sve do umirovljenja 1993. predavao je filozofsku skupinu predmeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je jedno vrijeme bio i bibliotekar i dekan. Osim na KBF-u, predavao je i na Katehetskom institutu i na Institutu za teološku kulturu laika. Sudjelovao je u nizu domaćih i međunarodnih simpozija na kojima je uvijek bio zapaženi predavač.

Uz Josipa Turčinovića i dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića bio je utemeljitelj izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost u Zagrebu, čiji je bio i ravnatelj. U kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana pisao je kolumne 25 godina, a izabrani tekstovi potom su objavljeni u nekoliko knjiga: Strah za granicu, Na rubovima Crkve i civilizacije, Obrnuto vrijeme i Ekologija slobode. Objavio je ukupno 12 knjiga i priručnika, a prema popisu koji se nalazi u njegovom Osobniku, objavio je ukupno 59 znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima s međunarodnom recenzijom. Istaknuo se i kao prevoditelj, primjerice Velike povijesti Crkve u pet svezaka, koju je uredio Hubert Jedin, a objavila Kršćanska sadašnjost.