RAT PRIOPĆENJIMA Barbara Antolić Vupora (SDP) vs. Anđelko Stričak (HDZ)

Predsjednica SDP – a Varaždinske županije Barbara Antolić oglasila se priopćenjem za medije u kojemu Vladu Andreja Plenkovića proziva za lošu pripremu eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave. Odgovorio joj je prvi čovjek HDZ -a Varaždinske županije Anđelko Stričak. Evo prvo što kažu u SDP – u:

“Eksperimentalni program cjelodnevne nastave još je jedan promašaj Vlade, a projekt se namjeravalo uvesti bez dobre pripreme i uključenosti javnosti i struke. 

Obrazovanje, uvođenje promjena  u obrazovni sustav i sve ono vezano za budućnost naše djece trebalo bi biti prioritet i prema tome treba se odnositi odgovorno. Nažalost Vlada i Ministarstvo obrazovanja nisu pokazali odgovornost. Baš naprotiv, stječe se dojam da se u projekt cjelodnevne nastave ušlo bez ikakvog jasnog cilja, bez dobre pripreme, i ono najvažnije, bez podrške učitelja, roditelja i učenika. 

Ideja samog projekta je dobra i žalosno je da ga je ova Vlada uspjela upropastiti. Nažalost, ovo je još samo jedan primjer da se žele uvesti promjene bez da struka kaže svoje, ali i bez uključenosti javnosti. Činjenica jest da, u usporedbi s ostalim razvijenim zemljama europske unije, naši učenici i učitelji nešto manje vremena provode u školi, i da smo po tome na europskom dnu. Međutim, na dnu smo i po plaćama učitelja i po uvjetima rada. Od učitelja se očekuje da šutke prihvati i odradi nešto što je kreirano bez njega uz gotovo minornu naknadu. To je nedopustivo! 

Jedno je jasno – bez pune podrške učitelja cjelodnevna škola neće moći biti provedena. Stoga je važno čuti što učitelji o svemu tome misle, poručili su iz SDP-a. 

Umjesto da se analiziralo i nadograđivalo takve primjere, išlo se u projekt koji uopće nije pripremljen, a u kojoj mjeri nije prihvaćen govori i činjenica da se u Varaždinskoj županiji javila samo jedna škola. Problem je i nejednakost u standardu u pojedinim školama. 

Uzmimo za primjer Grad Varaždin koji ima nadstandard po pitanju obrazovanja, prvi su uveli psihologe u sve škole, što je zaista prioritet, posebno u ovim vremenima, vidimo što se događa u susjedstvu. Imaju produženi boravak, prvi su uveli i besplatne obroke u škole, država je na sreću prepoznala taj projekti počela ga provoditi na razini Hrvatske. U Varaždinu su primjerice sve škole na jednosmjenskoj nastavi, a cilj je da se jednosmjenska nastava uspostavi u svim školama u Hrvatkoj. Stoga podržavamo koncept škole u kojoj je nastava u prvoj smjeni, a u ostatku dana škola je otvorena interesima i potrebama učenika i lokalne zajednice, odnosno društva u cjelini. 

Što se cjelodnevne nastave tiče, trenutno se u Hrvatskoj provodi u nekoliko oblika: 

1. Produženi boravak za učenike nižih razreda – taj model produženog boravka potrebno je postupno proširiti tako da on obuhvati sve učenike od prvog do četvrtog razreda, te da bude u potpunosti financiran od strane države a ne osnivača kao što je to sad. 

2. U brojnim lokalnim zajednicama, kao što je Rijeka, postoje primjeri dobre prakse rada u cjelodnevnoj školi. Ti modeli nastave žive već više desetljeća, prošli su brojne evaluacije i smatramo ih izvrsnim resursom za oblikovanje modela koji će biti prihvatljiv na teritoriju cijele Hrvatske. 

3. Osim navedenih postojećih modela cjelodnevne škole vrlo je važan i rad s učenicima po posebnom programu čemu u prijedlogu koji smo dobili iz Ministarstva nije posvećena pažnja. Prema postojećem modelu učenici koji se školuju po posebnom programu imaju nastavu ujutro, a nakon ručka s njima rade stručnjaci iz edukacijsko-rehabilitacijskog područja. 

Ono što je bitno spomenuti je da ovi modeli u svojoj osnovi imaju rad najmanje dvije učiteljice s istom skupinom djece. To je standard koji trenutno imamo i od kojeg ne treba odstupiti. Smatramo da se radne obveze učitelja ne smiju povećavati u odnosu na postojeće stanje. 

Potpuno je jasno da nemaju sve škole u Hrvatskoj jednake standarde, i baš zato je ono što trebaju imati  autonomija u odlučivanju i organizaciji. 

Iako ministar naglašava povećanu autonomiju škole u organizaciji radnog dana, postupcima koji se provode ovih dana u komunikaciji prema školama Ministarstvo i osnivači poništavaju autonomiju škola. Traže se očitovanja škola o izjašnjavanju školskih odbora, učiteljskog vijeća ili vijeća roditelja nakon donošenja odluka. U nekim slučajevima čak se traži ponovno provođenje izjašnjavanja o pitanju uključivanja škole u eksperimentalni program. Iako djelatnici Ministarstva ovih dana obilaze škole u nastojanju da daju dodatna objašnjenja modela provođenja cjelodnevne škole ne uspijevaju odgovoriti na brojna pitanja koja dobivaju. 

I dalje je ostao neriješen problem smanjivanja satnice informatike na pola. Nije odgovoreno na pitanje što će biti s učiteljicama koje predaju informatiku kad im se satnica predmeta prepolovi. 

Dodatni problem predstavljaju eksperimentalni kurikulumi novih predmeta koji još nisu upućeni u javnu raspravu. Poseban je problem relevantnost uzorka škola koje će biti uključene u eksperiment. Nejednak je omjer prijavljenih gradskih škola i  u ruralnim sredinama. Time je i sama provedba eksperimenta upitna. Uz to, samom najavom uvođenja cjelodnevne škole u svim školama nakon četiri godine prejudicira rezultate eksperimenta i dovodi u pitanje njegov smisao. Ono što mora biti prioritet je osigurati infrastrukturu na teritoriju cijele države – materijalnu (jednosmjenska nastava i opremanje škola), kadrovsku (dovoljan broj učitelja i stručnih suradnika) i organizacijsku (pripremljeni kurikulumi i struktura nastave te održane edukacija). 

I treba uvažiti posebnosti malih i područnih škola, specifičnosti gradskih i ruralnih sredina te omogućiti fleksibilnost u organizaciji cjelodnevne škole. I na kraju, zbog svega navedenog, bitno je da država preuzme financiranje ovog modela u potpunosti. 

PRIOPĆENJE ŽUPANA ANĐELKA STRIČAKA

„Nakon što su glasali protiv besplatnih školskih obroka za osnovnoškolce i potom dvaju bitnih amandmana za podršku projektima i programima na području Varaždinske županije, tj. protiv amandmana saborskog zastupnika Predraga Štromara o dodjeli 2,6 milijuna eura iz državnog proračuna za projekt Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi, i amandmana saborskog zastupnika Damira Habijana o dodjeli dodatnih 665.000 eura Sveučilištu Sjever, SDP-ovi eksperti ponovno „brinu“ o obrazovanju.

O obrazovanju, tj. o kvaliteti škola kojih je osnivač Varaždinska županija najbolje  govore rezultati, a to su: 33 državna prvaka u prošloj školskoj godini te osvojenih 18 medalja na svjetskim i međunarodnim natjecanjima. Na svemu tome još jednom čestitam našim učenicima, mentorima i ravnateljima.

Naravno, do svega toga se nije došlo preko noći, nego je to rezultat dugogodišnjeg sustavnog rada. Kao što vam je poznato, Varaždinska županija osnivač je 14 centara izvrsnosti, odnedavno pet strukovnih centara izvrnosti te gradi dva regionalna centra kompetentnosti. 

U Varaždinskoj županiji djeluje jedini Europski centar za darovite u Hrvatskoj, Županija je isto tako jedina članica iz Hrvatske u Europskom udruženju regionalnih i lokalnih vlasti za cjeloživotno učenje (EARLALL), a Glazbena škola u Varaždinu jedina je hrvatska članica u organizaciji „Mladi glazbeni talenti u Europi“.

Da su SDP-ovi eksperti obratili malo više pažnje, znali bi da je u Varaždinskoj županiji  nedavno održana i 3. Međunarodna konferencija „Rana identifikacija darovite djece“, čiji je domaćin bio Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije. Na toj konferenciji bilo je više od 700 sudionika iz 31 države s četiri kontinenta. 

Također, napominjemo da će u lipnju Varaždinska županija biti domaćin Europskog prvenstva u robotici, 4. Europskog Robocup Junior natjecanja, na kojem se očekuje oko 1.000 sudionika (natjecatelja, mentora,…).

Stoga pozivam SDP-ove eksperte da prije novog priopćenja posjete Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije da dobiju koju informaciju više.“