Novi udar na novčanike građana: U veljači novi val poskupljenja

U veljači slijedi novi val poskupljenja, a kruh i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list.

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda – s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnih namirnica količinski pada i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto. Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić zalaže se za praćenje rasta cijena hrane od primarne proizvodnje preko industrije do maloprodaje s PDV-om i bez PDV-a, kako to rade Francuzi – i zato imaju najnižu stopu inflacije kod hrane od svih EU zemalja. Tamo se na mjesečnoj razini prate tržne cijene, primjerice svinjskih polovica i reprezentativnih proizvoda od svinjskog mesa, iz čega se, kaže Bobetić, lako iščitava i kolike se marže “beru” u trgovini – a svake godine u lipnju svi prikupljeni podaci prezentiraju se i “češljaju” i u parlamentu.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto. Gleda li se samo kruh, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7 posto.