Varaždinska glumica Ljiljana Bogojević proglašena nacionalnom prvakinjom drame

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske dodijelilo je status nacionalne prvakinje drame glumici varaždinskog HNK Ljiljani Bogojević. Počasne naslove varaždinskoj glumici i ostalim nacionalnim prvacima dodijelila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek na svečanosti održanoj u HNK u Zagrebu.

„Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske statuse nacionalnih prvaka dodjeljuje na prijedlog uprave hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća, i to glumcima, opernim i baletnim umjetnicima koji su ostvarili izniman doprinos kazališnoj umjetnosti i čije su izvedbe prepoznate po svojoj iznimno visokoj kvaliteti te po svom jedinstvenom i originalnom izrazu. Svojim bogatim karijerama dramski, baletni i operni umjetnici obilježili su repertoar nacionalnih kazališnih kuća, a svoje interpretativne umjetničke kvalitete doveli do vrhunaca koji postaju mjerila dosega za sve buduće generacije. Riječ je pri tome o umjetnicima koji posjeduju snagu povezivanja, odlikuju se potrebom za uspostavljanje zajedništva i suradnji s kolegama svih generacija, koji stvaraju posebna mjesta kreativnosti u svojim umjetničkim ansamblima i kazališnim kućama, ali jednako tako njeguju besprijekorna etička načela i vrijednosti.“ – ističu iz Ministarstva kulture i medija.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj i intendantica HNK u Varaždinu Senka Bulić sa suradnicima u petak su prigodnim prijemom u Dvorani „Petar Veček“ čestitali Ljiljani Bogojević na velikom uspjehu.

„Ljiljana Bogojević glumica je iznimne preciznosti, autentičnosti i suptilnosti, čiji je talent prepoznat još od samih početaka. U svim žanrovima stvara odmjerene, duboko promišljene uloge, s osobitim osjećajem za jezik i emociju. Posebno se ističe njezina predanost kajkavskom narječju i vjeri u kazalište kao kolektivni čin. Cijelu je karijeru provela u ansamblu, stvarajući u dijalogu i međusobnom povjerenju sa svojim kolegama, a ovaj status nacionalne prvakinje priznanje je njezinu talentu, posvećenosti i umjetničkom integritetu.“ – rekla je Senka Bulić.

Gradonačelnik Bosilj je istaknuo niz uloga koje je Ljiljana glumila koje samo potvrđuju koliko je njezina glumačka energija predana i prisutna, a takav angažman zaslužuje najveće priznanje.

„Naš HNK, vjerujem, danas jasno korača prema suvremenosti i umjetničkom napretku. Nakon mnogo godina, ponovno imamo nacionalnu prvakinju – ženu, i to zahvaljujući onima koji su je predložili, kao i Ministarstvu kulture koje je to prepoznalo i potvrdilo. To je iznimno priznanje – možda i jedno od najvećih koje jedan glumac može primiti u kazališnom životu. – rekao je gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj.

„U 45 godina na sceni naučila sam da kazalište počiva na zajedništvu. Zahvaljujem svima – glumcima, tehničarima, garderoberima, čistačicama, administraciji. I hvala onima koji su me predložili – jer ovo priznanje ne možeš tražiti, možeš ga samo s poniznošću primiti.” – rekla je naposljetku Ljiljana Bogojević.

Ljiljana Bogojević rođena je u Varaždinu 1962. godine. Diplomirala je glumu na ADU u Zagrebu. Profesionalnu umjetničku karijeru započela je u zagrebačkim kazalištima – Gavelli, &td-u i Trešnji. U Makedoniju odlazi 1985. te se zapošljava u skopskom Dramskom teatru gdje ostaje do 1989. kada je počela raditi na Katedri scenskog plesa i pokreta Fakulteta dramskih umjetnosti u Skoplju. Usporedno s radom na Akademiji i dalje uspješno glumi u kazalištu te je za ulogu Rine u predstavi Dramskog teatra „Kula babilonska” 1990. godine nagrađena Sterijinom nagradom za najbolju glumicu. U Varaždin se vraća 1994. i postaje dio ansambla našeg kazališta. Prva uloga u HNK u Varaždinu bila joj je Marie u Büchnerovom „Woyzecku” redatelja Bobe Jelčića, nakon koje je nanizala veliki broj impresivnih i važnih rola za koje je dobila niz nagrada, kako u Makedoniji, tako i u Hrvatskoj. Ljiljana Bogojević često radi i na televiziji i filmu. Uz glumu se bavi i pjevanjem. Izvodi etno, duhovnu i renesansnu glazbu. Popis njezinih talenata uključuje i prevoditeljski rad s makedonskog jezika te pisanje igrokaza za djecu.