Od ponoći je na snazi izborna šutnja. Evo što to znači i kakve su sankcije

Od traje predizborna kampanja i nastupa izborna šutnja koja će trajati tijekom cijelog utorka sve do zatvaranja biračkih mjesta u srijedu u 19 sati.

Za to vrijeme, kako stoji u članku 28 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, zabranjena je svaka izborna promidžba.

“Izborna šutnja je period tijekom kojeg je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”, navodi se na službenim stranicama Držvnog izbornog povjerenstva (DIP).

(Be)smislenost izborne šutnje

Izborna šutnja najčešće biva kršena slanjem anonimnih sms-ova, putem elektronske pošte i aplikacija za razmjenu poruka. “Popularno” je i ubacivanje letaka u poštanske sandučiće ili njihovo stavljanje na vjetrobranska stakla vozila. Naravno, kriomice.

U javnosti se već duže vrijeme vodi rasprava o (be)smislenosti izborne šutnje, pogotovo otkad kandidati i političke stranke velik, neke i najveći dio svojih kampanja vode na društvenim mrežama, u gustišu digitalnog prostora gdje je praktički nemoguće uočiti svako kršenje izborne šutnje i uloviti kršitelja. Prijave kršenja izborne šutnje stižu izbornim povjerenstvima obično od savjesnih građana ili protukandidata i protivničkih stranaka onih kandidata i stranaka koje su povrijedile pravilo šutnje.

Nema sankcija, samo savjest sudionika

Međutim, na parlamentarnim izborima sve ostaje na tim prijavama kršenja i upozorenjima kršiteljima jer nema propisanih sankcija.

“Nažalost, nema sankcija za kršenje izborne šutnje na izborima za Sabor. Za europske izbore i lokalne izbore propisane su sankcije, a za ove ne. Ostaje na savjesti svih da se pridržavaju zakona, iako nema sankcija”, kazao nam je Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva.

S druge strane, kazne za kršenje izborne šutnje na europskim i lokalnim izborima visoke su. I još uvijek izražene u kunama: od 3.000 kuna (oko 400 eura) za fizičke osobe, od 10.000 do 30.000 eura (1,330 do 4.000 eura) ako šutnju krše kandidati na izborima, a od 100.000 do 500.000 kuna (13.270 do 66.360 eura) za pravne osobe kakve su i političke stranke. Presude u tim sučajevima donose prekršajni sudovi, prenosi N1

Ilustracija